A+ R A-

Zdravlje i sport

U Gradačcu je 1882. godine na izvorištu vrlo kvalitetne termalne vode sagrađen banjski objekat, banjsko lječilište Ilidža. Temperatura vode je 29,30 C. U blizini su i dva jezera Hazna i Vidara. Konfiguracija terena i prateći objekti pogodni su za pripreme svih vrsta sportista. Nogometni stadion, sportska dvorana i otvoreno igralište za male sportove, dva jezera pružaju idealne uvjete za bavljenje sportom.

Turizam

 

Kompleks starog grada – Gradina sa kulom Husein Kapetana Gradaščevića iz 18 vjeka, Husejnija džamija sagrađena 1826. godine i Sahat kula sagrađena 1824. god ubrajaju se u vrijedne spomenike bosansko-hercegovačke prošlosti.

 

Zdravlje

 

U Gradačcu je još 1882. godine na izvorištu vrlo kvalitetne termalne vode sagrađen prvi banjski objekat, banjsko lječilište Ilidža. Temperatura vode je 29,30 C. Njene indikacije su: hronične reumatične bolesti, bolesti reumatizma, mialgije i neuralgije, te hronične ženske bolesti. Terapija: tople kupke sa hidroterapijom, mineralnim blatom i elektroterapijom sprovodi se po najsavremenijim metodama liječenja i pod nadzorom medicinskih stručnjaka i specijalista. Objekta banjskog lječilišta je sa kapcitetom od 160 ležaja u potpunosti u funkciji. Privatni smještaj obezbjeđuje još preko 600 ležajeva za pacijente koji dolaze na terapiju, što čini preko 700 ležaja.

 

Sport

 

Lokalitet na kojem se danas nalazi nova banja u neposrednoj je blizini jezera. Konfiguracija terena i prateći objekti pogodni su za pripreme svih vrsta sportista. Nogometni stadion, sportska dvorana i otvoreno igralište za male sportove, dva jezera i sport na pijesku pružaju idealne uvjete svim sportistima. Ako se tome doda mogućnost večernjih zabava u gradu, mnoštvo restorana i terasa i kulturno - zabavnih manifestacija, slika bi bila potpuna.

 

Vještačka jezera Vidara površine oko 7 km2 i Hazna (www.zebed.com.ba) površine oko 1 km2 sa uređenim plažama za kupanje pored turističke ponude pružaju dobre mogućnosti za ribolov i druge sportske aktivnosti na vodi.

 

Gradačac raspolaže bogatim prirodnim i kulturno - istorijskim potencijalima za razvoj turizma. Površine pod šumama zahvataju 50,3 km2 što je 23% ukupne zemljišne površine ( 96,22% svih šuma je u privatnoj svojini). Šume ovog kraju oduvijek su bile poznate ne samo po vrlo lijepoj vegetacije već i brojnim životinjskim vrstama koje su tu nastanjene. Lokalitet Turić, udaljen 9 km od Gradačca, je kao lovište za nisku pernatu divljač i zečeve, prije rata bio uvršteno u registar lovnih područja u Bosni i Hercegovini te sa Fazanerija – Lanište doo Gradačac, pruža izvanredne mogućnosti za daljnji razvoj lovnog turizma koji je već prepoznatljiv na širem području BiH i susjednih država .

 

Gradačac - voćarski kraj

 

Raspoloživost poljoprivrednih površina, povoljne agropedološke karakteristike i povoljni klimatski uslovi obezbijedili su ovoj općini jedno od vodećih mjesta u oblasti poljoprivredne proizvodnje na Tuzlanskom kantonu, posebno u oblasti voćarstava.

 

Gradačac je sa svojom okolinom uvijek važio kao poznati voćarski kraj. Dominira proizvodnja šljive i trešnje a u posljedne vrijeme proizvodnja jabuka te se, po broju stabala i po količinama koje se proizvode, svrstava u jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara ovog voća u Bosni i Hercegovini. Gradačac je šljivu i trešnju promovisao u gradski simbol i posvetio im sajamsko - privredno - turističku manifestaciju Sajam šljive i kulturno - zabavnu manifestaciju Trešnjarevo.

 

Posljednjih godina, gradačačko područje postaje sve interesantnije sa aspekta proizvodnje zdrave hrane. Stanovništvo pokazuje namjeru da još intenzivnije razvije proizvodnju povrća (paprika, paradajz, kornišoni, kupus, patlidažni krompir), naročito u ravničarskim dijelovima gdje postoje uslovi za navodnjavanje priručnim pumpama i sistemima za navodnjavanje. Sjetvene površine gotovo svih povrtlarskih kultura povećane su.

 

Ovo područje se, od ostalih područja Tuzlanskog kantona, izdvaja i po izradi ukrasne galanterije i eko-namještaja od pruća (stolice, stolovi, korpe i drugi predmeti).

 

Općina Gradačac geografski posmatrano nalazi se na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u dijelu koji adminstartivnom podjelom države nazvan Federacija BiH. Federacija ima deset kantona, a općina Grdačac pripada Tuzlanskom kantonu, koji se još označava i kao kanton broj 3.

 

Općina Grdačac zahvata južni i nešto jugoistočnog dijela srednje Posavine koja se proteže na dio sjeverne Bosne i padinski dio planina Majevice i Trebave. Gradačac se nalazi na 129m nadmorske visine.

 

 

Lokacija općine čini je geografski povezanom ne samo sa općinama Federacije i srpskog entiteta već i sa općinom Brčko Distrikta, te sa Republikom Hrvatskom, a preko nje i svim dijelovima centralne i istočne Evrope. Saobraćajnu vezu sa navedenim područjima općina uglavnom ostvaruje kopnenim putem. Na lokalitetu Ormanice koji se nalazi na 14 km udaljenosti od centra općine, ulazi se u kontaktnu zonu puteva Tuzla - Županja i puta za Gračanicu, koja je od Gradačca udaljena 36 km. Asfaltnim putem ostvaruje se veza sa magistralnom saobraćajnicom Beograd - Zagreb. U Gradačac je takođe moguće doći asfaltnim putevima iz četiri pravca: Modriče, Bosanskog Šamca, Orašja i Ormanice. Udaljenost od Tuzle je 60 km, Sarajeva 180 km i Zagreba 341km.

 

Udaljenost od tuzlanskog aerodroma je oko 80 km. Aerodrom je smješten 8 km jugoistočno od Tuzle i 5 km istočno od Živinica i do njega je iz pravca Gradačca moguće doći regionalnim putem Orašje - Tuzla - Sarajevo.